U okviru programa „Dobrodošlica kulturi“, a u tjednu posvećenom obilježavanju manifestacije „Noć knjige“, u slatinskoj je knjižnici gostovao prevoditelj, Slatinčanin Mišo Grundler koji je s učenicima Srednje škole Marka Marulića u pratnji prof. Sanje Špoljarić i prof. Zorislavom Jelenčićem te s drugom zainteresiranom publikom razgovarao o odnosu prevođenja i umjetne inteligencije. Stoga je i naziv ovog susreta bio „Komu još trebaju prevoditelji: ima li života nakon umjetne inteligencije?“. Gost je predstavio svoj raznolik prevoditeljski rad koji obuhvaća književnost za odrasle i djecu te stručna i znanstvena djela – tako je u prevoditeljskom opusu Miše Grundlera trenutačno 50 knjiga, a prevodi ih sa švedskog, norveškog, danskog i engleskog jezika. Osim primarno književnog prevođenja, Grundler radi i kao audiovizualni prevoditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, predaje na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi se i kazališnim i usmenim/konferencijskim prevođenjem te radi i kao sudski tumač. Važno je napomenuti i da je dobitnik prevoditeljske nagrade NORLA (Norwegian Literature Abroad) za 2024. godinu. Svaki žanr ima svoje specifičnosti važne za proces prevođenja. Tako je primjerice Grundler preveo filozofski opus Larsa Fr. H. Svendsena i njegove knjige „Što je filozofija“, „Filozofija laži“, „Filozofija usamljenosti“ „Filozofija nade“ (knjiga koje je bila u prošlogodišnjem otkupu Ministarstva kulture i medija) i dr., a zanimljivo je da je među njima i knjiga istog autora „Razumijemo li životinje?“ koja se tematikom izvrsno uklapa u ovogodišnju Noć knjige i koju preporučujemo korisnicima. Prevođenje filozofskih djela kao što su Svendsenova iziskuje drugu vrstu pripremljenosti od primjerice, prevođenja poezije, a prevođenje administrativnih ili pravnih tekstova također ima vlastite zakonitosti. Srednjoškolce je, osim utjecaja umjetne inteligencije na proces prevođenja, zanimalo i što podrazumijeva sam prevoditeljski posao, što on sve obuhvaća i kakvu vrstu pripremljenosti i obrazovanja zahtijeva. Naime, za kvalitetno prevođenje potrebno je i odlično poznavanje materinjeg jezika. Također, govorilo se i o tome koliko si slobode može priuštiti prevoditelj i koja su pritom ograničenja u odnosu na izvorno djelo (zanimljiv je primjer prijevoda „Drakule“ kojim je značajno promijenjen sadržaj djela).
Osim što ozbiljno prevodi, Mišo Grundler (neozbiljno) se poigrava jezikom na društvenoj mreži, provjerite i nasmijte se!
„Komu još trebaju prevoditelji?“ pitalo se na ovom zanimljivom susretu. Pitanje je suvišno kada prevodi naš Mišo Grundler.
Izvor dijela fotografija: radioslatina.hr .