Vaša Gradska knjižnica priredila je sve najnovije naslove lijepe književnosti i publicistike koji će Vam u ovim hladnim danima ugrijati dušu, a čarobne dane zime učiniti još čarobnijima.
Top lista najtraženijih naslova lijepe književnosti:
1. Elena Ferrante: „Priča o izgubljenoj djevojčici“
U posljednjem nastavku “Priča o izgubljenoj djevojčici” Elena se, nakon što je ostavila supruga, vraća u Napulj. Lila, pak, koja se nikad nije uspjela osloboditi okova rodnoga grada, postala je uspješna poduzetnica, ali njezin uspjeh dovodi je još bliže svemu što je oduvijek prezirala: nepotizmu, šovinizmu i zastrašujućem nasilju koje vlada… (www.mvinfo.hr)
2. Lorna Byrne: „Molitve iz dubine srca“
Lorna Byrne pomogla je milijunima ljudi diljem svijeta pozivajući ih da shvate kako svatko ima svog anđela čuvara i pokazujući im da mogu tražiti pomoć od Boga i anđela. Lornu Byrne često traže pomoć o tome kako pitati i kako se moliti, stoga u knjizi Molitve iz dubine srca daje detaljne savjete i također uključuje molitve za različite prigode. Ona kaže: „Ponekad su naše molitve usredotočene na to da tražimo neke stvari, i zaboravljamo poslušati što nam Bog, anđeli i naši voljeni pokušavaju reći. Bog za svakoga od nas čuva obilje svojih blagoslova počevši od trenutka u kojemu smo rođeni. Bog će učiniti sve da se ti blagoslovi ostvare, ali nikada neće utjecati na našu slobodnu volju, a to je dobar razlog da se upustimo u inteligentan razgovor s Njime – slušajući i tražeći – kroz molitvu.“ (www.ljevak.hr)
3. Khaled Hosseini:“Molitva moru“
Ova kratka, kratka priča započinje na obali mora, gdje ljudi čekaju čamac koji će ih odvesti dalje… Iza njih su rat, razaranje, smrt. Ispred njih su opasnost, neizvjesnost, neprihvaćanje, mnoga okrenuta leđa, mnoge oborene oči. I smrt. Drugačija, a ista. Samo jedna mala nada, nada da za njih negdje postoji komadić nerazorene zemlje iz koje niče trava, a ne lokva krvi, komadić neba ispod kojeg djeca mogu šetati bez straha.
Jedan otac na toj obali svom usnulom sinu priča o svijetu koji je nekada bio lijep i koji više ne postoji; o svijetu koji njegov sin nikada nije poznavao jer… Mnoga djeca su rođena u ratu. Ne znaju kako izgleda mir. (www.bibliovca.com)
4. Andras Forgach: „Tajni život moje majke“
Kad András Forgách jednog lijepog, ili baš i ne toliko lijepog dana, u telefonskom razgovoru sazna da je netko od njegove najbliže rodbine godinama bio revni suradnik mađarske službe sigurnosti, siguran je samo u jedno: nipošto ne može biti riječ o njegovoj pokojnoj majci. Za oca je već prije čuo slične glasine, no i njih bi uvijek odbio jednostavnim argumentom: tvrdolinijaški komunisti poput njegovih roditelja nikad ne bi bili u stanju igrati dvostruku igru. Kad napokon u jednoj kavani od osobe koja je nabasala na dosje sazna identitet špijuna u vlastitoj obitelji, Forgáchu se ruši cijeli svijet. (fraktura.hr)
5. Pavao Pavličić: „Bakrene sove“
Bakrene sove fantastični je triler o pokušaju da se matematički izračunaju budući događaji. U zgradi Državnog arhiva konzervatori otkrivaju tajnu sobu, a u njoj crteže na kojima je netko – još na međi XIX. i XX. stoljeća – prikazao vedute današnjega Zagreba, sa svim zgradama koje su nastale u najnovije vrijeme. Pokazat će se i da su se izračuni – koje junaci priče također pronalaze – najprije ticali umjetnosti, potom povijesti i politike, a na kraju i samih fizikalnih fenomena. U Zagrebu je postojalo tajno društvo koje se time bavilo, a njegovi članovi bile su i osobe koje su u hrvatskom javnom životu ostavile znatnoga traga (one je crteže, recimo, izradio Vlaho Bukovac). Društvo je bilo aktivno u posljednjih stotinjak godina, a nije isključeno da i dalje postoji. U napetoj priči dotiču se – na literaran način – mnoga dalekosežna svjetonazorska pitanja. (mozaik.hr)
6. Paulo Coelho: „Hipi“
U romanu Hipi autor pripovijeda o mladom Paulu, mršavom Brazilcu s dugom kosom koji želi postati pisac. Paulo putuje svijetom bježeći od diktature u Brazilu, u potrazi za slobodom i duhovnošću. Tako se nađe na trgu Dam u Amsterdamu, prepunom mladih ljudi koji meditiraju, sviraju, razgovaraju o osobnim slobodama i širenju svijesti. Ondje Paulo upoznaje Karlu koja čeka idealnog pratitelja za legendarni hipijevski put u Nepal. (www.ljevak.hr)
7. Ivica Đikić: „Ukazanje“
Ukazanje je roman o demokraciji i njezinim slabostima, o Crkvi, diktaturi i slobodi. Kroz sudbinu jednoga čovjeka i njegove obitelji Ivica Đikić briljantno prikazuje ne samo prevrtljivost politike i sreće nego se i usredotočuje na pitanja moralnosti, lojalnosti, vjere i ljubavi. Ukazanje se već dogodilo, a naš izbor – zatajiti ga ili ga prihvatiti – pokazat će u kakvom ćemo svijetu živjeti.(fraktura.hr)
Top lista publicistike:
1. Slavica Squire: „Najbolja osveta od svih je sreća“
“Najbolja od svih osveta je SREĆA.
Ništa ljude ne živcira više nego kada vide nekoga tko ima izuzetno dobar život.”
– Chuck Palahniuk
Slavica Squire svojim radom i životom inspirira ljude da ostvare svoje snove i postanu najbolja verzija sebe, žive sretno i postanu još uspješniji u svemu što rade te da se okruže ljubavlju. Oslobodite svoje potencijale koji su zarobljeni emocijama ljutnje i bijesa. Podarite sebi krila kako biste letjeli dalje i živjeli život kakav zaslužujete. Kada oprostite nekome tko vas je duboko povrijedio, to je čin vašeg osobnog napretka i oprosta samom sebi, a iz toga proizlaze dopuštenje i snaga za ostvarenje vaših snova. (shop.skolska knjiga.hr)
2. John C. Parkin:“ J*** mi se:pomirite se sa svojim životom“
John C. Parkin, majstor u izgovaranju „j*** mi se“ mantre, shvatio je, radeći s ljudima u svojim terapijskim centrima, da možemo zatvoriti spomenuti procjep ne tako što ćemo težiti postati drukčiji, promijeniti svijet ili naučiti biti smireni(ji) – nego tako da govorimo „j*** mi se“ i pomirimo se sa svojim životom. Pomiriti se sa svojim životom ne znači nužno da ćemo biti smireni, ali zasigurno ne znači da ćemo biti pasivni… To znači prihvatiti život u svim njegovim bojama i nijansama: nepreglednim ljepotama i razočaranjima, odnosno usponima i padovima uz pomoć j*** mi se: POMIRITE SE SA SVOJIM ŽIVOT (www.ljevak.hr)
3. Mirjana Krizmanić: „Knjiga rastanaka“
Teme o kojima piše su općeljudske, gotovo univerzalne, ono čega se nađe u životima mnogih, ako ne svih. Ovih je dana objavila “Knjigu rastanaka” (VBZ). “Ljudi se od nekoga i nečega rastaju cijeli život. Već od vrtića se rastajemo, prije odlaska u školu patimo za starim prijateljima, a onda se ti rastanci nastavljaju, dolaze novi. No, za mnoge rastanke se možemo pripremiti, o tome pišem.Puno je rastanaka koji otvaraju prostor za novi sastanak – za novu osobu tamo gdje je nekad bio onaj od kojeg smo se rastali. Gledajući na rastanke iz te perspektive oni su nerijetko – dobitak”, poručuje Krizmanić. (www.jutarnji.hr)
4. Manfred Spitzer: „Digitalna demencija“
„Društvena potreba i opravdanost izdavanja prijevoda knjige Digitalna demencija ogleda se naročito u kontekstu trenutne polariziranosti dviju glavnih struja u hrvatskom društvu: jedne koja je gotovo isključivo za što bržu i potpunu digitalizaciju te druge, ponešto umjerenije i opreznije, koja je na tragu autorovih razmišljanja i zaključaka da svaka tehnologija ima i pozitivnih i negativnih strana. I jednima i drugima ovo će štivo dobro doći.“ Iz recenzije prof. dr. sc. Gorana Šimića (www.ljevak.hr)
5. David Permutter i Kristin Loberg: „Inteligentna prehrana“
Inteligentna prehrana prevedena je na više od trideset jezika pa je više od milijun čitatelja shvatilo dobrobiti ovog programa koji može promijeniti život. Smršavjeli su, odagnali anksioznost i depresiju, ublažili kronična stanja ili ih se oslobodili te su se zaštitili od kognitivnog propadanja, demencije i neuroloških bolesti – i sve to bez lijekova. Preuzmite nadzor nad svojim zdravljem i budite doživotno vitalni! (shop.skolskaknjiga.hr)
6. Marijana Grbeša, Berto Šalaj:“ Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj“
Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj iscrpna je studija o populizmu, sve važnijem pojmu u politici u susretu s kojim se, s obzirom na izostanak sustavnih znanstvenih i stručnih radova o populizmu u Hrvatskoj, domaći analitičari i mediji gotovo nemaju na što pozvati. Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga Dobar, loš ili zao? uglavnom se usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji. (www.ljevak.hr)
7. Gordana Gadžić: „Hod po rubu, s Ivicom“
U autorskom i uredničkom smislu monografija je djelo Gordane Gadžić koja je nastojala stvoriti živ i dinamičan skup glasova kako bi Ivicu Vidovića dočarala sa svim njegovim
kompleksnostima i proturječnostima. Jednaka pozornost posvećena je kazalištu, filmu i televiziji i to ne samo na hrvatskom već na cjelokupnom kulturnom prostoru bivše Jugoslavije na kojem je Vidović ostvario neizbrisiv trag. Njegove ključne uloge predstavljene su raskošno, tekstualno i fotografski, kroz eseje, kritike, komentare publike, intervjue, memorabilije, a minuciozno i predano je prikupljena i zabilježena ukupno 221 uloga tog velikana hrvatskog glumišta. (shop.skolska knjiga.hr)