Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Za 86. susret Čitateljskog kluba za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice Slatina, održanog 10. prosinca 2024. godine, članice su pročitale roman „Viši od mora“ talijanske spisateljice Francesce Melandi. Autorica je za ovaj roman, kao i za romane koje i naša knjižnica posjeduje u svom fondu, dobila niz nagrada (romani „Eva spava“, „Prava krv“). U Zahvali romana spisateljica ističe da je u pisanju ove knjige istraživala, sakupljala svjedočanstva mnogih osoba, od : „bivših zatvorskih čuvara, bivših terorista, bivših zatvorenika kaznionica s najvišim stupnjem sigurnosti, sudaca i rodbine žrtava političkoga nasilja“.
U 166. stranica romana „Viši od mora“ Francesca Melandi uspjela nas je uvući u atmosferu Italije sedamdesetih godina 20. stoljeća kada se u ovoj našoj susjednoj državi vodio pravi rat između državnih institucija i Crvene brigade, komunističke oružane skupine. Veći dio radnje romana događa se na Otoku koji je strogo čuvan i izoliran zatvor u kojemu su, pored ostalih, zatvorenici u posebno strogo čuvanom zatvoru. Otok je izoliran od ostalog dijela svijeta i na njemu žive zatvorenici, čuvari, uprava i ostali zaposlenici zatvora sa svojim obiteljima. Povremeno, po odobrenju uprave zatvora, moguće su posjete rodbine zatvorenika. Glavni likovi romana su jedan otac sina koji je višestruki ubojica, revolucionar kao i supruga koja po prvi put dolazi na ovaj otok da posjeti zatvorenog supruga, višestrukog ubojicu. Luisa već deset godina posjećuje svoga supruga po najvećim zatvorima Italije, a mi je susrećemo u trenutku kada joj je suprug, zbog ubojstva čuvara zatvora, u najstrožem zatvoru u tadašnjoj Italiji. Njeno putovanje traje dugo, promijenila je tri vlaka, autobus, trajekt koji ju je s Paolom i ostalim putnicima trajekta doveo do izoliranog sredozemnog otoka. Igrom slučaja ona i Paolo ovaj su put jedini posjetitelji zatvora, i to njegovog najstrožeg dijela, a nevrijeme im ne dozvoljava da napuste ovaj otok. Sudbinska je noć njihov život i život pravosudnog policajca i njegove supruge spojila i zauvijek promijenila. Naša vjerna članica kluba Greta Lazić je istakla: „To je pozadina romana i doprinosi možda boljem razumijevanju političke strane romana. Ovaj roman, međutim, nije o tome. On se bavi ljudima, njihovim trpljenjima i osjećajima kad su izloženi ili zarobljeni teškim životnim uvjetima, o njihovoj samoći i potrebi za ljudskom komunikacijom i potporom. To se jednako odnosi na zatvorenike kao i na zatvorske čuvare. Rezultat su tankoćutni dijalozi i humani osjećaji koji se provlače kroz čitav roman. Krajolik je također jedan od elemenata koji čini da ova priča odiše neobičnošću, ali i suosjećanjem za likove koji će otkriti sami sebe i zakoračiti na neku novu stepenicu, onu koja će im donijeti unutarnji mir, a samim tim i novi život nakon trauma.“
Članice Čitateljskog kluba za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice Slatina preporučuju ovaj roman, ocijenile su ga s 4,18 jer donosi jednu sasvim novu temu i ambijent koji lako zaokupi čitatelja i zainteresira ga da i on malo zagrebe u vrijeme i mjesto u kojemu se radnja romana događa. Otok je postojao, autorica ga nije imenovala, povijesne ličnosti izranjaju iz rečenica ovoga romana, ali kroz likove i osjećaje običnih ljudi. Možemo samo dodati da je ovaj otok, zbog više od sto godina izoliranosti od ostatka svijeta, danas nacionalni park prirode. Čitajući ovaj roman možda i otkrijete koji je.


Za sljedeći susret Čitateljskog kluba za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice Slatina, utorak, 14. siječnja, 2025. u 17.30 sati, čitamo roman: „Narod što u snijegu sije“ švedske spisateljice Tine Harnesk koji je proglašen knjigom godine (2022.), a u kojemu spisateljica progovara o nomadskom narodu Saami kojemu i sama pripada.

Skip to content