1. Jo Nesbo: Leopard
Leopard je osmi roman serijala Joa Nesbøa o problematičnom inspektoru osloanske policije te uz Spasitelja najnapetiji roman iz serijala. Osnovni zaplet romana počinje ubojstvom dviju žena koje su pronađene utopljene u svojoj krvi, a ubojstvo je počinjeno nepoznatim oružjem. Iako se tim ubojstvima bavi i osloanska policija i Kripos (specijalne postrojbe), ubojstvo može riješiti samo jedan inspektor – Harry Hole.
Harry Hole je pak odustao od policijske službe te se skriva u Hong Kongu, gdje je upao u probleme s Trijadom, a mlada policajka Kaja Solness poslana je da ga vrati natrag u Oslo. Čim se vratio, dogodilo se i treće ubojstvo, ubojstvo saborske zastupnice u gradskom parku. Jo Nesbø majstor je pripovijedanja, ali i ocrtavanja karaktera, tako da je jednako napeto pratiti hirovitu narav Harryja Holea i vrhunsku fabulu romana, koja nas vodi preko tri kontinenta. Gotovo svaka veća cjelina u knjizi završava tzv. Cliffhangerom , nekim šokantnim otkrićem koje nije u potpunosti objašnjeno kako biste nastavili čitati. Upravo zbog toga Leopard je, kao i svi ostali romani Joa Nesboa, štivo koje nećete lako ispustiti iz ruku (u mom slučaju, Leopard je odgovoran za dvije noći nesanice).
Za razliku od prošlih nastavaka, koji su se uglavnom odvijali u Norveškoj (Bergen i Oslo najčešće su lokacije), u Leopardu Harry Hole sam i kasnije sa svojom kolegicom Kajom Solness putuje u Kongo, gdje je identificirao tradicionalno plemensko oružje kojim su žrtve ubijene. U prikazima Konga (ali i Hong Konga iz prvih stotinjak stranica knjige) vidljivo je kako je za opise političke situacije, mentaliteta ljudi i naposljetku samog izgleda tih dvaju krajeva svijeta potrebno istraživanje. U Kongu su sjajno opisani vozači taxija koji se bore za egzistenciju i objašnjavaju sukobe raznih plemena u toj ogromnoj afričkoj državi, dok u Hong Kongu upoznajemo bogate strane državljane koji se bave financijskim malverzacijama u tom financijskom raju.
Za razliku od Stiega Larssona, koji je sam žanr skandinavskog noira učinio planetarno popularnim, Jo Nesbø ne daje u svojim romanima detaljne analize društva. Ponegdje se spominju problemi kao što su korupcija policijskih djelatnika, ali u prvom planu (posebno u ovom romanu) je lik Harryja Holea, koji preispituje svoj odnos prema ocu koji je na samrti, ali i prema svojoj bivšoj djevojci Rakel i njenom sinu Olegu. Harry se još jednom (ne pretjerano uspješno) pokušava riješiti jedne ovisnosti putem druge – naime, u Hong Kongu nabavio je zalihe opijuma te je prestao konzumirati alkohol. Dva izvrsna unutarnja monologa možemo pročitati prilikom nova dva susreta Harryja Holea sa smrću, a zanimljivo je pratiti i Harryja u njegovim alkoholiziranim stanjima. Glazbeni ukus također odražava Harryjevo sazrijevanje – umjesto mladenačke oduševljenosti punkom, Harry sada sluša sofisticirane albume Milesa Davisa i Johna Coltranea, a sam je Nesbø prilikom posjete Zagrebu (o kojoj možete čitati ovdje) ustvdio kako Harryjev glazbeni ukus u velikoj mjeri ovisi o njegovom glazbenom ukusu.
Leopard je još jedan od sjajnih i izuzetno filmičnih romana Joa Nesbøa, u kojima se izvrsna i napeta fabula izvrsno isprepliće sa psihološkim stanjima pojedinih likova te naznačenim društvenim okolnostima pojedinih dijelova svijeta. Radnja je brza, ali niti u kojem trenutku predvidljiva, budući da svakih tridesetak strana dolaze novi dokazi, sumnjivci i svjedoci koji održavaju ovaj roman napetim i zabavnim. Scene nasilja malo su eksplicitnije nego u prethodnim nastavcima romana o Holeu, što onima slabijeg želuca može zasmetati. Ipak, ako ste već pročitali sve romane Nesbøa prevedene na hrvatski, pohitajte do knjižara u kojima Leoparda možete kupiti na engleskom jeziku.(www.ziher-hr)
2.Lauren Beukes: Djevojke koje sjaje
U Djevojkama koje sjaje pratimo nasilnika Harpera koji nabasa na kuću s nevjerojatnom tajnom: njezina se vrata otvaraju u različita vremenska razdoblja u kojima poremećeni Harper pomno bira djevojke koje sjaje kako bi ih tog sjaja lišio. Po njemu, njihova smrt nije njegov grijeh, već njihov: ne bi smjele sjati. No, jedna djevojka iz Chicaga ipak preživi njegov surovi napad i krene u potragu za svojim krvnikom. U svojoj istrazi otkriva lica djevojaka koje nisu preživjele i dokaze koji su zapravo nemogući. No za nju, koja je trebala biti mrtva, nema nemogućeg…
Izvanredno zanimljiv i napet treći roman Lauren Beukes otkad je objavljen ne prestaje osvajati vrhove svjetskih top-lista, a trenutno se prevodi na više od 20 jezika. Južnoafrikanka Lauren Beukes pažnju je privukla objavivši roman Moxyland, distopijski cyberpunk čija je radnja smještena u Cape Town, u kojem vlada korporativni aparthejd. Za drugi je roman, osebujni Zoo City, smješten u fantastičnom Johannesburgu u kojem se zločinci kažnjavaju na vrlo neobičan način 2011. godine osvojila prestižnu nagradu Arthur C. Clarke.
U Djevojkama koje sjaje Beukes je uspjela spojiti gotovo nespojivo: akciju i liriku, triler i povijesni roman, SF i krimić, a učinila je to bez spisateljskog napora i čitateljima na radost: ovo je roman koji se ne ispušta iz ruku dok se ne pročita do kraja.(www.vecerni.hr)
3. Ahmet Űmit: Magla i noć
Psihološko-politički triler Magla i noć priča je o razočaranom obavještajcu Sedatu i njegovoj potrazi za nestalom mladom ljubavnicom Mine koja je narušila njegov ustaljeni život kao oca obitelji. Introvertiranog i tajnovitog, u skladu s osobinama koje zahtijeva njegova profesija, i beznadnog kad je riječ o izražavanju osjećaja, Sedata izjeda krivnja nakon što ne uspijeva riješiti slučaj ubojstva svoga šefa, ujedno bliskog prijatelja Jildirima. Njegovo je povjerenje u obavještajnu službu uzdrmano nakon što svjedoči makinacijama unutar obavještajne službe i u odnosima između obavještajne službe i države. U međuvremenu,dok pokušava pronaći svoju mladu ljubavnicu koja je nestala nakon upuštanja u vezu s mladim ljevičarem Fahrijem, ne ustručava se koristiti najprljavijim metodama svoje struke.
Ahmet Ümit, rođen 1960. u Istanbulu, sudjelovao je kao mlad čovjek u ilegalnom pokretu za demokraciju 1980-ih godina, kad je Turska bila pod vlašću vojne diktature. Jedan od najuglednijih i najomiljenijih suvremenih turskih autora posebno je poznat po majstorski dočaranoj atmosferi njegovih psiholoških trilera u kojima na temeljima specifičnog političkog i povijesnog okruženja te ponirući u psihu svojih kompleksnih i višeslojnih likova gradi svoje fascinantne priče o ubojstvima i političkim intrigama. Za svoje romane i zbirke priča (Magla i noć, Miris snijega, Patasana, Lutka na koncu, Rapsodija o Beyogluu, Pleme, Memento za Istanbul, Ubojstvo sultana i druge) više je puta osvajao književne nagrade, izgradivši ugled pisca kojeg podjednako cijene i književni kritičari i publika.(www.ljevak.hr)
4. Robert Galbraith: Zov kukavice
Robert Galbraith zapravo je pseudonim J. K. Rowling, svjetski slavne autorice serijala o Harryju Potteru i romana za odrasle Prijevremeni izbori.
Priča je nadasve uzbudljiva: kad se manekenka problematičnog ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom Mayfairu, svi će pretpostaviti da je riječ o samoubojstvu. Međutim, njezin brat ne dijeli opće mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slučajem. Strike je ratni veteran – ranjen i fizički i psihički – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slučaj istrage smrti poznate manekenke učinit će mu se poput pojasa za spašavanje. No, dobar honorar neće biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobičan svijet mlade manekenke, stvari će postajati sve mračnije i Strike će se približiti otkriću šokantne tajne i ući u samo srce opasnosti…
Svjetska je kritika napisala: “Ponekad se pojavi privatni detektiv koji u hipu osvoji maštu javnosti. A ovaj bi to mogao… (Galbraith) vješto oživljava London i oslikava novog junaka.” (Daily Mail) „Prštav roman smješten u svijet manekenki, rapera, modnih dizajnera, narkomana i nedopuštenih veza.“ (The Times) “Zanosno i dobro, vještina koja očarava.“ (Mirror)(www.vecernj.hr)
5. Drago Hedl: Donjodravska obala
Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad.
Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako očekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave početkom pedesetih godina dvadesetog stoljeća. U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog anđela, živjet će ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevice. Željnih najobičnijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama.
Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neočekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neočekivane uloge. Počevši od dječaka Dade kroz čije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, što još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinog pogonskog goriva svake nadolazeće ideologije iza ugla. Prečesto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budućnost.
Zato i ne čudi da jedan po jedan samo nestaju s uklete i nostalgične adrese. Da se, kao u filmskom snu, iz De Sicina dvorišta odjednom probude iskošeni – na Wagnerovoj pozornici ništavila.
(Davor Špišić)
Nakon nove knjige Drage Hedla koja, i lako i duboko istovremeno, oživljava Osijek, njegove stanovnike, jezik i navike, i to iz vremena kad smo se svi voljeli, dođe mi da ponovno potražim sve Osječane, da im pružim Donjodravsku obalu na čitanje i pitam ih: A što ćemo mi ovdje? Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad. Ponudio je rečenice na kojima će čitatelji oživljavati i priče o svom životu, otkrivajući te nježne niti kojima smo svi povezani, čak i onda kada to ne bismo željeli.
Vještinom i pripovjedačkom spretnošću, on svoju građu raspodjeljuje po naslovima klasičnih djela svjetske literature. Razloge naslućujemo čitanjem. Na posljednjim stranicama dobivamo i pripovjedačevo pojašnjenje. Jednom će naši putovi završiti u nečijim pričama. Drago Hedl, uvjerena sam, prolazeći ulicama svoga djetinjstva, znao je da će za svoj grad učiniti najviše napiše li štivo poput ovoga. Uostalom, veliki pisac ne ustručava se priznati da je dužan svome zavičaju. (Julijana Matanović)
6. Vedrana Rudan: Amaruši
Vedrana Rudan je objavila svoj novi roman “Amaruši”, u izdanju V.B.Z.-a, za koji će reći da je roman posvećen ljubavi.
U romanu se kroz oči djevojčice Amaruši, tematizira “brak, preljub, odlazak, povratak, djeca, nezaposlenost, Afganistan… pa čak i ljubav”, a što o svemu misli Vedrana Rudan, saznajte u kratkom razgovoru koji je s autoricom vodila Ana Đokić.
U razgovoru saznajte zašto Vedranu Rudan pojam “rudanovski” izbacuje iz čizama s niskom petom, zašto smatra da u životu nema dijaloga, zašto ne voli knjige debele poput telefonskih imenika, zašto je njezini junaci uvijek iznenade pa čak i kad je ljubav jača od nevjere i zašto iskreno vjeruje u LJUBAV.(www.mvinfo.hr)
7.Markus Zusak: Ja sam glasnik
Ed Kennedy maloljetni je taksist koji se maločemu može nadati. Očajno je loš u kartama, beznadno zaljubljen u najbolju prijateljicu Audrey i potpuno predan svojemu psu Vrataru, koji obožava kavu. Njegova svakodnevica ispunjena je mirnom rutinom i nesposobnošću, sve dok jednoga dana ne spriječi pljačku banke.
Tada mu u poštanski sandučić stigne prvi as.
Tada Ed postane glasnik.
Odabran da bi mario, obilazi svoje naselje, pomažući i ozljeđujući (kada je nužno), sve dok ne preostane samo jedno pitanje: tko stoji iza Edova poslanja?
„Pisac majstorski provlači čitatelje kroz brojne obrate koji se umnažaju prema nevjerojatnu raspletu.“ Publishers Weekly
„Razuzdano, oštroumno, povremeno urnebesno duhovito. Zusak ima dara za dijaloge i opise, a njegovi likovi i scenografija iskaču sa stranica ove sjajne knjige u kojoj će svi uživati.“ BookPage (www-profil-mozaik.hr)