Rashladite se u moru naslova novih knjiga koje je za Vas priredila Gradska knjižnica i čitaonica Slatina. Ljetnim vrućinama „doskočili smo“ produženim radom s korisnicima za sat vremena u ljetno radno vrijeme: Ponedjeljak, srijeda i petak: 7,00-15,00 sati / Utorak i četvrtak: 12,00-20,00 sati.
Top 7 najtraženijih naslova:Lijepa književnost
1. Oliver Jukić: „Sudačka nadoknada“
Riječ urednika:
Sličica Paula Breitnera ili Marija Kempesa zalijepljena na staru vitrinu koja već godinama čami u podrumu i služi kao polica za stare knjige, školske teke i mnogo drugoga što nije ni za bacit ni za držat’, mnogima predstavlja i bljesak koji u trenu podsjeti na neka stara vremena. A kad spomenemo ta vremena, uglavnom dodamo i ono „dobra“, makar je malo onih koji bi se smjeli zakleti kako su i tada znali i(li) vjerovali da su takva.
Knjiga Olivera Jukića neka je vrsta podsjetnika na ta bolja vremena, ma što to značilo i ma koliko to bila šarena laža žala za nepovratno prohujalim dijelom života. Života tijekom kojeg nismo mogli spavati zbog toga što smo tog dana na „tapkanju“ „zijanili“ dvadeset sličica i što one s brojem 1 ili 37, svejedno, nema nigdje, makar za nju davao sve „dupliće“ i tko zna što još pride, kada kafića – vjerovali ili ne – gotovo da nije ni bilo, kada smo novu epizodu omiljene TV-serije čekali tjedan dana…
Jukić u knjizi skladno i elegantno, ne razvlačeći ni stvarnost ni maštu, kao da nikad u životu ništa drugo nije ni radio, povezuje mnogo toga naizgled nepovezivog: svoje rođenje i devet komadaZairu, „Velo misto“ i Johna Lennona, smrt Gillesa Villeneuvea i svoje bake, Marca van Bastena i Marka Kraljevića, a u svijest da su postojali (i ne samo to) priziva nam imena nekad velikih nogometnih, glazbenih i filmskih zvijezda, zakopana negdje u podsvijesti svih nas, strip-junake, kasete koje su se premotavale kemijskom olovkom, vožnju s par-nepar tablicama, ljetovanja preko sindikata, „Politikin Zabavnik“, gitarijade, Danijela Popovića i „Rivu“, omladinske radne akcije…
Život je – ne kaže to autor nigdje, ali nam opet poručuje tako nešto – utakmica u kojoj baš i nema pravila, u kojoj počesto ne pomažu ni visinske pripreme, ni dobri treneri, ni „teren pogodan za igru“. Jer kako inače objasniti da jednom od junaka vodene kozice umalo unište život jer ga zadese baš u dane kada je umronajveći sin naših naroda i narodnosti, kako je neki drugi junak mjesecima morao trpjeti podsmijeh jer – u vrijeme bez Interneta, pa čak gotovo i bez televizora – nije shvatio da sluša (ma naravno, ima i onih koji pojma nemaju da su se takve stvari nekad slušale, a ne gledale) reprizu, a ne prijenos plivačke utrke, dok je neki treći junak vjerojatno razmišljao o samoubojstvu jer je greškom zapalio gomilu drva naslaganih za izviđačku vatru…
Vješto se krećući tankom crnom linijom (što bi rekao autorovjunak nad junacima, B. J. Štulić) između standardnog i razgovornog jezika, što knjizi daje poseban štih, naizgled se igrajući života i glumeći pisca, autor, ne štedeći ideale, stara dobra vremena, a ni samoga sebe, ispisuje žanrovski prilično originalan i rijetko zanimljiv rukopis.(sudakanadoknada.info)
Milo Jukić
2. Andrea Andrassy: “ Dnevnik Gradske cure“
Intrige. Spletke. Političke zavjere. Seksi savjeti o hortikulturi. Ovo je popis stvari koje nećete pronaći u knjizi “Dnevnik gradske cure”. Andrea Andrassy nas kroz seriju odabranih kolumni vodi u svijet muško-ženskih odnosa, prekida, torte od sira i, možda najvažnije od svega, otkriva kako postati petorazredni glumac u trećerazrednoj seriji. Za dodatnu vrijednost, tu su i vodič kroz najpopularnije dijete sezone, iscrpan plan za spas BDP-a te odgovor na vječno pitanje: “Je li Batman gay?” Plus, unutra je golišava slika.
Knjiga Dnevnik gradske cureje kolekcija istoimenih kolumni koje autorica Andrea Andrassy piše na portalu Index.hr. Sastoji se od odabranih tekstova koji se od 2012. godine objavljuju na spomenutom portalu. Riječ je o chick-lit kolumnama koje na prvu podsjećaju na Seks i grad, ali autorica koristi puno oštriji jezik i bavi se temama koje izlaze iz okvira standardnih lifestyle tema.
3. Hrvoje Šalković: Nova mis Čilea
Mlada detektivka Lara odlazi u Patagoniju nakon što joj jave da joj je djed, kojeg su ubili na isti način kao i dvadesetak godina ranije njezinog oca, ostavio nasljedstvo. Lara odlazi u Punta Arenas (u kojem više od polovice stanovništva čine doseljenici iz Hrvatske), ne samo radi nasljedstva nego i radi razjašnjavanja djedova ubojstva. Na tom putu pridružuje joj se stariji kolega, iskusni inspektor Vinko Sivec zvan Sivi, te se oni po dolasku u Punta Arenas suoče sa zločinima serijskog ubojice koji žrtve ubija nožem tako da ih prvo izbode, a potom im prereže grkljan. Šef policijske stanice u Punta Arenasu dopušta Lari i Sivecu da sudjeluju u potrazi za ubojicom jer nema dovoljno ljudstva, s obzirom na to da je taj grad na jugu Čilea dotad bio mirna, učmala sredina u kojoj se godinama nije dogodio niti jedan težak zločin. Rasplet uključuje nevjerojatne akcijske scene u kojima Lara i Sivec kreću avionom na Antarktiku u potragu za ubojicom, a identitet ubojice šokantno je otkriće… (www.goodreads.com)
4. Žene koje pušu u čvorove: Ece Temelkuran
Roman ceste koji iz ženske perspektive, kroz putovanje od Tunisa do Libanona, sagledava mogućnosti i prava žena u suvremenom islamskom svijetu.
Muškarac koji je slomio srce jednoj ženi… Četiri žene koje su odlučile prijeći pustinju kako bi ga ubile… Književno djelo poznate turske književnice i novinarke Ece Temelkuran Žene koje pušu u čvorove priča je o tom putovanju. Riječ je o prvome romanu ove vrste. Nitko, naime, do sada nije na turskome napisao roman ceste u kojem su četiri glavne junakinje nezapadnjačke žene i čija se radnja događa na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Glavne su junakinje u romanu uistinu iznimne i kompleksne: zapravo je riječ o suvremenim muslimankama koje su u potrazi za svojom biti. One su istodobno ranjive i snažne, krhke i odlučne… Odluka o tome da krenu na put bez unaprijed dogovorenog odredišta i cilja – osim osvete koju kuje madam Lilla – i način na koji se te žene međusobno podupiru i razmjenjuju najintimnije priče nude nam mogućnost da zajedno s njima propitujemo odnos slučaja i sudbine, kao i stvarnoga i prividnoga života. U knjizi se osobno pretvara u političko i obrnuto, pa čitajući knjigu postajemo svjesni činjenice kako je u svakodnevnom životu politička sfera isprepletena s najintimnijom.
5. Anthony Doer: „Svjetlo koje ne vidimo“
Marie-Laure djevojčica je koja živi s ocem nedaleko od Prirodoslovnog muzeja u Parizu. Nakon ulaska nacista u grad, otac i njegova djevojčica, slijepa od šeste godine, bježe stricu u sjevernu Francusku u grad Saint-Malo. Ono što Marie-Laure ne zna jest da njezin otac sa sobom nosi ukleti dijamant koji nikako ne smije pasti nacistima u ruke.
Američki kritičari ovo ljeto natjecali su se u pohvalama romana pa je tako Svjetlo koje ne vidimo Booklist opisao kao „roman u kojem se živi, roman iz kojeg se uči“, Washington Post kao „prekrasno napisan, uzbudljivo ispričan i izuzetno dirljiv roman“, a kritičari Vanity Faira istaknuli su: „Jezik Anthonyja Doerra nadilazi granice smrtnika.“ Doerrov kolega pisac J. R. Moehringer komentirao je: „Anthony Doerr svijet vidi kao znanstvenik, ali ga osjeća kao pjesnik. On zna svašta: o radiju, dijamantima, bravama, puškama, pticama, cvijeću, ali isto tako zna napisati rečenicu tako lijepu, stvoriti sliku koja proganja, koja će vas natjerati da zauvijek razmišljate drugačije o velikim temama: ljubavi, strahu, okrutnosti, ljubaznosti, bezbrojnim mijenama ljudskog srca… Ovo je roman zbog kojeg ćete rado izgubiti san, a onda preklinjati sve koje znate da ga pročitaju.“
6. Davina: Moja kišna djevojčica
Davina je pseudonim žene u ranim 40-ima, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, koju je ljubav odvela u Njemačku u kojoj i danas živi. Relativno mlada saznala je da neće moći postati biološka majka te je zajedno sa suprugom odlučila posvojiti Princezu, 18-mjesečnu djevojčicu iz BiH. Princeza ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističnog spektra. “Moja kiša djevojčica”, knjiga upravo objavljena u nakladi Profila, svojevrsni je dnevnik Princezina odrastanja čije je dijelove Davina počela objavljivati na forumu Roda u želji da potakne ljude da posvajaju djecu s posebnim potrebama i objasni im da mogu biti, kao i oni – sretna obitelj. Taj dnevnik je, naime, priča o ljubavi, jednoj posebnoj djevojčici i sretnoj obitelji. Priča koja je ganula Hrvatsku.
7. Jo Nesbo: Sin
Sonny Lofthus je u zatvoru skoro polovicu svog života. Teški je ovisnik o heroinu i čini se kako pred njim nije imalo drugačija budućnost. No, među ostalim zatvorenicima je omiljen – kako zbog svoje karizme, tako i zato što uspijeva redovno nabaviti nove i nikad dovoljne zalihe droge. Stoga nikog pretjerano niti ne zanima da li je Sonny kriv za ono za što ga terete.
Sonny je postao ovisnik nakon što mu se otac ubio pod utjecajem optužbi korumpiranog policajca, a sad i Sonny postaje upleten u mrežu korumpiranog norveškog sustava, u kojem se nalaze svi – od zatvorskih čuvara, policije pa do odvjetnika.
Stoga su svi sretni dok je Sonny iza rešetaka, ali nakon što ovaj 30-godišnjak dozna istinu o smrti svojeg oca, dosjetit će se sjajnog plana kako pobjeći iz zatvora, u silnoj želji da se osveti svima zbog kojih je proveo toliko vrijeme zatvoren.
Tako Sonny postaje u isto vrijeme i lovac, ali i progonjen čovjek…(citajme.com)
7.+1 Anna Todd: Poslije svega – Sudar
Drugi nastavak serijala s više od milijardu pregleda na internetu koji je postao bestseler u Europi i SAD-u
Nakon burnog početka veze i šokantnog otkrića, Tessa i Hardin moraju pronaći način da nastave svoju romansu. No, može li ljubav koja ne priznaje granice doista opstati? Tessa polako počinje uviđati kako bi mogla izgubiti sve. Hardin shvaća da nema što izgubiti – osim nje.
Je li se doista spreman promijeniti zbog ljubavi? Koliko je ona spremna opraštati i, još važnije, sviđa li joj se doista slika budućnosti s Hardinom? Poslije svega: Sudar strastveni je nastavak romanse Tesse i Hardina, priča o njihovu suočavanju s demonima iz prošlosti, svime čime su povrijedili jedno drugo i stvarnim životom. Nastavak u kojem će pojam ljubavna drama poprimiti sasvim novo značenje.
Poslije svega serijal je američke spisateljice Anne Todd koji je dobio titulu najveće internetske senzacije našeg doba, postajući globalni fenomen umrežene generacije. (bestseller.hr)
Top 7 najtraženijih naslova: Publicistika
1. Bruno Šimleša: „Umjetnost života“
U “Školi života” Bruno Šimleša učio nas je kako zavoljeti sebe, u “Ljubavologiji” nas je naučio kako voljeti druge, a pritom ostati svoj. U knjizi “Umjetnost života” ide korak dalje jer nam otkriva kako životna iskustva pretvoriti u neprocjenjive umjetnine, a od svojega života stvoriti remek-djelo! “Svjestan sam koliko ambiciozno zvuče te ideje, ali ako su nam suđene najviše visine, šteta je zadovoljiti se osrednjim životom. Šteta je svoj život ne posvetiti ljubavi i stavljati sebe na zadnje mjesto u vlastitom životu”, kaže autor. U osam poglavlja Šimleša govori o svetosti života, ljubavi, obitelji, Bogu, zdravom razumu i o tome kako postati životni umjetnik. Piše o ključnim životnim idejama objašnjavajući kako se možemo igrati u životu, ali ne i poigravati s njime budući da je život svet. Jedna od najvažnijih ideja ove knjige jest da smo pravo voljeti i biti voljeni stekli rođenjem. To pravo nitko nam ne može oduzeti pa autor u knjizi objašnjava kako možemo privući ljubav koju zaslužujemo. Bruno Šimleša ispisao je ne samo jasne smjernice kako da svoj život živimo kao vrhunsku umjetnost nego i predivne, poetične eseje kojima ćete se vraćati svaki put kad vam zatreba nadahnuće za strastven i ispunjen život! (www.najboljeknjige.com)
2. “Megapromjena“
Kako će izgledati svijet 2050. godine? Kakvi će biti učinci demografskih promjena koje se odvijaju diljem svijeta? Koja će znanstvena i tehnološka otkrića biti najvažnija? Kako će izgledati ratovi u budućnosti? Knjiga bivših i sadašnjih novinara poznatoga časopisa The Economist Megapromjena bavi se sveobuhvatnim trendovima koji preobražavaju svijet brže negoli ikada u ljudskoj povijesti. Ovo iznimno zanimljivo djelo otkriva i objašnjava najvažnije sile koje će utjecati na naše živote u sljedećim desetljećima, od globalizacije i novih tehnologija preko razvoja političkog i zdravstvenog sustava do upravljanja klimatskim promjenama.
Godine 2050. na svijetu će živjeti 9 milijardi ljudi – u usporedbi sa 7 milijardi koliko ih je danas – a taj će broj kontinuirano rasti. Stanovništvo starije od 65 godina u najmanju će se ruku udvostručiti, a Azija bi 2050. mogla činiti više od polovine svjetskoga gospodarstva. Osim toga, tada bismo već trebali znati jesmo li sami u svemiru. Kakve druge megapromjene možemo očekivati – i kakav će biti njihov utjecaj?
Zaključci izneseni u ovome hvaljenom interdisciplinarnom djelu o tome kako će svijet izgledati 2050. često su iznenađujući, posebice zato što su prožeti optimizmom. Knjiga je podijeljena na 4 cjeline (Ljudi i odnosi; Nebo i zemlja; Gospodarstvo i biznis; Znanje i napredak) te u 20 zanimljivih poglavlja pokriva mnogobrojne teme, od zdravlja i gospodarstva preko budućnosti religije do svemirskih istraživanja.(www.ljevak.hr)
3. Morten Storm, Paul Cruickshank: Agent Storm
Opis:
Autor ovih memoara Danac Morten Storm je bivši pripadnik jedne danske motorističke bande, koji je volio pijančevati, lumpati, nasilno se ponašati, pa je neko vrijeme proveo i u zatvoru. No, prije petnaestak godina – kako sam tvrdi – potpuno se promijenio, zainteresirao za Islam, te ga počeo proučavati. Taj ga je interes odveo u Jemen gdje je išao studirati arapski i Islam. Tamo se počeo kretati u lokalnim vjerskim krugovima, upoznao i neke islamske ekstremiste, pa je preko njih sreo i tajanstvenog Anwara al-Awlakija, za kojeg je ustanovio da je ključan čovjek “Al Qaede”. Awlaki je bio vođa njenog ogranka koji ima sjedište u Jemenu, a koji se zove “AL Qaeda Arapskog poluotoka”. Dok je boravio u Jemenu Storm je štošta saznao o tamošnjim ekstremistima, pa je družeći se s njima mnogo saznao i o njihovim terorističkim planovima i aktivnostima. On im se pridružio u širenju islamističke propagande, čak bio spreman i da sudjeluje u nekim borbenim akcijama.
No, prije pet-šest godina odjednom je – dijelom i zbog terorizma koji su se bavili – počeo potpuno mijenjati mišljenje o islamističkom radikalizmu, te se toliko okrenuo da se odlučio boriti protiv njega. Zato je kontaktirao dansku tajnu službu rekavši da je spreman postati njen dvostruki agent i staviti joj na raspolaganje sva svoja saznanja. To ga je dovelo i do američke i britanske tajne službe, koje su – kako on tvrdi – zaključile da bi ga mogle iskoristiti kako bi ostvarile ono što im je bila najveća želja, da likvidiraju Awlakija. Naime, Awlaki, koji je imao američko državljanstvo, postao je nakon što se Osama Bin Laden sakrio, glavni operativac “Al Qaede” te je iz Jemena počeo kovati planove o terorističkim akcijama protiv Sjedinjenih Država u samim Sjedinjenim Državama. Nekoliko je akcija pokrenuo. Zbog toga su Amerikanci odlučili da ga likvidiraju, ali to u početku nisu mogli jer ga nisu mogli locirati.(www.apm.hr)
4. Davor Rostuhar: U zemlji Zmaja
Tko su Butanci? Kako su se prilagodili izlasku iz tisućljetne izolacije? U kojoj su mjeri sačuvali egzotičnu himalajsku tradiciju? Kako pisati poeziju ako su ti prsti smrznuti? Može li se uopće napisati nešto čega nema već na internetu? To su samo neka od pitanja koja Rostuhar postavlja u svojoj novoj knjizi i u svom novom multimedijalnom predavanju. Odgovor na njih izlaže nam ga u formi stiha, slikovito ili izravno, kako već slučaj zahtijeva, ne libeći se kritizirati ono što polako polazi po zlu kao ni pohvaliti ono pred čim zastaje zadivljen. „Navuci cipele dugoprugašice, stavi u ruksak ono najnužnije i kreni u planinu“, savjetuje nam Rostuhar u jednoj od pjesama svoje zbirke koja ništa manje živopisno i informativno od dosadašnjih proznih djela donosi priču o Butanu, nepoznatoj i tajanstvenoj zemlji Dalekog istoka, koju je prošao ni više ni manje nego pješice. Hrabrost u hodanju po visokim vrhovima Himalaje i hrabrost u pisanju poezije, osjeća se u gotovo svakoj pjesmi, kao i hrabrost da se suoči s vlastitim demonima i zmajevima. Mala zemlja koja nema ni milijun ljudi, koja ne mjeri svoj razvoj ekonomskim parametrima nego bruto nacionalnom srećom, otvorena samo za određeni broj turista godišnje, ovom nam zbirkom i ovim predavanjem svakako postaje barem malo bliža.
5. Dr. Doreen Virtue i Robert Reeves: Živjet bez bolova
Živjeti bez bolova knjiga je koja nudi dublju spoznaju o tome što je bol, odakle dolazi, kakvu ulogu igra u našem tijelu te kako utječe i kako na nju utječu naše emocije, uključujući i stres. Autori objašnjavaju uzroke bolova – energetske, tjelesne i emotivne. Ukazuju na dijelove tijela koji su najčešće zahvaćeni bolovima te savjetuju kako primjenjivati biljne lijekove, eterična ulja, dodatke prehrani, vježbe, afirmacije te mnoge druge metode fizičkog i duhovnog iscjeljivanja.
„Ispod vaših bolova nalazi se potpuno funkcionalno, zdravo, udobno tijelo. Cilj naše knjige jest da vam pomognemo da toj stvarnosti dopustite da izađe na svjetlo dana!“
Doreen Virtue i Robert Reeves http://bit.ly/ŽivjetiBezBolova
6. Dr. Barbara L. Fridrickson :Ljubav 2.0
„Kad ljubav usporedim s kisikom i s hranom, tu usporedbu temeljim na znanosti: na novoj znanosti koja prvi put otkriva kako ljubav i njezin izostanak iz temelja mijenja biokemikalije kojima je vaše tijelo natopljeno. Te biokemikalije mogu izmijeniti sâm način na koji se vaša DNK očituje u vašim stanicama. Ljubav koju danas doživite ili ne doživite može prilično doslovno izmijeniti ključne vidove vaše stanične građe u sljedećem godišnjem dobu ili u sljedećoj godini – građu stanica koje utječu na vaše tjelesno zdravlje, na vašu vitalnost i vašu ukupnu dobrobit“
http://bit.ly/LJUBAV20
7. Andreja Brajša – Žganec, Zvjezdan Penezić, Josip Lopižić – PSIHOLOŠKI ASPEKTI SUVREMENE OBITELJI, BRAKA I PARTNERSTVA
„Strukturalne promjene obitelji posljedica su mnogobrojnih čimbenika. Postojeća ekonomska kriza, nezaposlenost i osjećaj nesigurnosti u mnogim obiteljima stvaraju specifičnu bračnu i obiteljsku klimu i posljedično, specifične oblike ponašanja partnera i članova obitelji. Obitelj je složena i povezana cjelina, sustav koji se sastoji od više podsustava, koji svi zajedno čine dio šireg sustava. Niz je čimbenika koji određuju je li obitelj funkcionalna ili disfunkcionalna, je li obitelj više ili manje uspješna. Pitanja o bračnoj kvaliteti, partnerskim odnosima, emocionalnom životu obitelji, rješavanju problema u obitelji, komunikaciji u obitelji, obiteljskim ulogama, zadovoljstvu među članovima obitelji, podršci koju si članovi međusobno pružaju te kakva je autonomija članova obitelji, sve su češća. Psiholozi su stalno pozvani na njih odgovarati. Obiteljski sustav može imati zaštitnu i rizičnu ulogu u razvoju djeteta. Noviji modeli i koncepti u psihologiji proučavaju odnose roditelja i djeteta upravo u kontekstu različitih sustava koji na direktan ili indirektan način utječu na sam razvoj djeteta. Pitanja s kojima se susrećemo jesu kako biti uspješan i sretan roditelj, uloga i važnost doživljaja roditeljstva, značenje privrženosti u bliskim odnosima, tranzicija u roditeljstvo i promjene u obitelji te još mnoga druga. Zanima nas kako su obiteljski odnosi povezani s razvojem djeteta u kontekstu potpune obitelji, jednoroditeljskih obitelji, proširene obitelji, te u kontekstu istospolnih zajednica. Kao dodatne povezane teme ističu se očinstvo, majčinstvo, podrška roditeljstvu, životni ciklus obitelji, odnos adolescenata s roditeljima i vršnjacima, odnos odrasle djece i roditelja, suradnja škole i roditelja, roditelji i sport, udomiteljstvo, ali i teme kao što su rastava braka, obiteljsko nasilje, zlostavljanje u obitelji, uloga obitelji u liječenju pacijenata koji boluju od različitih bolesti, nepovoljne biološke i socijalne okolnosti razvoja djeteta te rane intervencije. Od interesa su i teme povezane s nastavnim sadržajima iz psihologije obitelji, braka i roditeljstva na studijima psihologije u Hrvatskoj, uloga psihologa kao savjetovatelja partnera i obitelji unutar vlastitih iskustvenih, institucionalnih, društvenih i zakonskih normi, kao i njegova uloga u suradnji roditelja sa školom i kroz rad u savjetovalištu, kao psihologa-psihoterapeuta, te stanje i perspektiva djelovanja obiteljskih centara u zajednici.“(www.hrstud.unizg.hr)